Konferencija: 9. januar je početak genocida u BiH

U ponedjeljak, 9. januara 2017. godine, u Hotelu Europe u Sarajevu je održana press konferencija predstavnika udruženja žrtava iz cijele BiH povodom obilježavanja Dana Republike Srpske kojeg je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa" je kazala kako je 1992. godina bila vrlo potresna jer je tada odlučeno da ona i mnoge majke ostanu bez sinova i muževa.

"Ja danas nemam djece, a nakon rata smo ja i mnoge druge majke ukopale samo po jednu ili dvije kosti. Ratnih godina su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) željeli da budemo protjerani, istjerani i da naše kuće i avlije postanu njihove. Godine 1992. smo svi mi koji smo živjeli u RS izgubili sva prava i moć i BiH je tada podijeljena. Ovaj datum se ne može i ne smije slaviti, a bila sam razočarana kada je jučer predsjedavajući Ivanić izjavio da poštuje samo Treći pješadijski puk Oružanih snaga BiH - kazala je Subašić."

Murat Tahirović, Udruženja žrtava i svjedoka genocida, kazao je da su događaji iz 1941. i 1992. zauvijek obilježili hrvatski i srpski narod.

"10. aprila 1941. godine formirana je zajednica pod nazivom Nezavisna Država Hrvatska - NDH. Zločini koja je počinila NDH nad srpskim i drugim nacijama koje su živjele na tim prostorima su biljeg koje prate cijeli hrvatski narod i dan danas. Poveznica NDH i srpske republike je obilježila i hrvatski i srpski narod u historiji. Tu ljagu će morati nositi jer su to historijske činjenice. Jedna slika iz hale Šejkovača, odnosno ekshumiranih posmrtnih ostataka s Tomašice i druga presuđenih ratnih zločinaca za taj zločin. Haški tribunal je presudio ukupno 893. godine te pet doživotnih kaznih i Mladića za kojeg se očekuje presuda. To je ljaga srpskom narodu. Postavljamo pitanje, da li treba obilježavati 9. januar i ako ga treba obilježavati na koji način."

Udruženja žrtava rata će bojkotovati VSTV

Predstavnici šest Udruženja žrtava proteklog rata u BiH 13.12.2016. godine održali su vanrednu konferenciju za novinare na kojoj su izrazili protest zbog izjava predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milana Tegeltije da se pri izboru prvog čovjeka Suda BiH ne mora voditi računa o njegovoj nacionalnoj pripadnosti. Jednoglasno su poručili da predsjednik Suda BiH mora biti Bošnjak. Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret majki enklave Srebrenice i Žepe, naglasila je da će, u suprotnom, članovi ovog udruženja bojkovati Sud BiH i otkazati svaku saradnju.

" Nije istina da Bošnjaci nemaju sposobnog čovjeka koji bi mogao obavljati tu funkciju. Ukoliko se ne ispoštuje ustavna i zakonska obaveza da se izabere Bošnjak, niko od nas se više neće odazivati na pozive za svjedočenje, niti na druge aktivnosti ove sudske institucije. Jedino ukoliko Tegeltija podnese ostavku i ako na njegovo mjesto dođe Bošnjak, onda predsjednik Suda može biti bilo ko... "

Iznesene stavove podržavaju i predstavnici Saveza logoraša u BiH i udruženja “Žene Podrinja”.

Škotska premijerka Nicola Sturgeon u posjeti Srebrenici

U okviru zvanične posjete Bosni i Hercegovini, prva ministrica Škotske (Prìomh Mhinistear na h-Alba), gospođa Nicola Sturgeon, posjetila je i Srebrenicu. U prostorijama Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari sastala se i sa Majkama Srebrenice, u čijoj pratnji je posjetila potočarsko mezarje. Nakon polaganja cvijeća na spomen obilježju žrtvama genocida u Srebrenici, gospođa Sturgeon se obratila prisutnim predstavnicima medija.

"Prošla je 21 godina od genocida počinjenog 1995. godine. Većini je ime Srebrenice poznato, već na prvi pomen, ali bi to današnjoj djeci i omladini taj dio historije mogao biti nešto o čemu znaju vrlo malo. Iz tog razloga su važne aktivnosti organizacija poput "Remembering Srebrenica" (britanska organizacija Sjećanje na Srebrenicu) - kako bi pomogle da se očuva sjećanje na genocid, na hiljade ubijenih, zarad budućih generacija."

Upisavši se u Spomen knjigu, u sjećanje na žrtve genocida iz 1995. godine, počinjenog u Srebrenici, poželjela je da ubijeni pronađu mir i pravdu, a cijelom svijetu da iz Srebrenice povuče pravu pouku.

Govoreći o aktivnostima Majki Srebrenice, u traganju za istinom i pravdom, ministrica Sturgeon je kazala: "Svijet vam duguje veliku zahvalnost za ono što radite..."

"May you find #justice, peace and may the world learn the lessons of #Srebrenica"@NicolaSturgeon @SrebrenicaUK pic.twitter.com/ZOyBzR3J0l

— Edward Ferguson (@EAFergusonFCO) August 21, 2016

Trnovo: Obilježena godišnjica zločinačkog čina "Škorpiona" nad šestoricom Srebreničana

Članovi porodica žrtava genocida okupili su se danas u Trnovu, nedaleko od Sarajeva na mjestu na kojem su pripadnici zloglasne srpske paravojne jedinice Škorpioni prije 21 godinu na najbrutalniji način, pucnjima s leđa, ubili šetoricu Bošnjaka među kojima je najmlađi imao 16, a najstariji 35 godina.

Majke, sestre, supruge i rodbina ubijenih, uprkos kišnom vremenu, okupile su se u velikom broju i odale počast njihovim najdražim polaganjem cvijeća te molitvama - učenjem Jasina i predavanjem hatma-dove.

Nura Alispahić, čiji je šesnaestogodišnji sin Azmir kao najmlađa žrtva ubijen na ovom stratištu, kroz suze je ispričala kako joj je sve teže.

"Sve gore mi je i teže. Kad dođem ovdje, kao da ću ga naći ovdje da sjedi. Ne može biti gore nego što jeste. Moraš sve da trpiš i čekaš. Mom djetetu je bilo 16 godina kada su ga ubili. Sav svijet zna da su nas pobili, da nismo mi ništa krivi, a sad kažu da smo za sve krivi", kazala je Alispahić.

Nurin drugi sin, 24-godišnji Admir, 25. maja 1995. godine je ubijen na Tuzlanskoj kapiji, muž joj je ubijen u Srebrenici, a kćerka umrla.

Ramzija Ibrahimović došla je da obiđe mjesto na kojem su pripadnici zloglasne jedinice ubili njenog supruga Smaila.

"Kako ćeš se osjećati. Dođi ovdje, vidi, sliku pogledaj. Sve nam je jasno kad ovo vidimo. Jasno nam je kad vidimo ovu sliku što su ih ubijali. Grozno kad vidim gdje mi je čovjek ubijen. Grozno, ne može biti gore, ali šta ćemo", rekla je Ibrahimović.

Šestoricu Bošnjaka, dječaka i muškaraca iz Srebrenice, na mučki način, pucnjima s leđa, ubili su pripadnici srpske paravojne formacije Škorpioni u julu 1995. godine u Trnovu. Ubijeni su: Safet Fejzić (17), Azmir Alispahić (16), Sidik Salkić (36), Smail Ibrahimović (35), Dino Salihović (18) i Juso Delić (25).

Zločin nad šestoricom civila bošnjačke nacionalnosti pripadnici Škorpiona su i snimili. Tokom suđenja Slobodanu Miloševiću 2005. godine, snimak strijeljanja je objavljen, nakon čega je obišao svijet.

Za zločin u Trnovu, 2007. godine osuđeni su komandant jedinice Slobodan Medić, te Branislav Medić na po 20 godina zatvora. Pero Petrašević, koji je priznao zločin, osuđen je na 13 godina, a Aleksandar Medić osuđen je na pet godina zatvora. Aleksandar Vukov oslobođen je optužbe, jer prema odluci sudskog vijeća u Srbiji, nije bilo dokaza da je izvršio zločin sa predumišljajem.

U genocidu počinjenom nad Bošnjacima u Srebrenici i oko nje tokom jula 1995. godine ubijeno je više od osam hiljada uglavnom muškaraca i dječaka.

Promocija: Zbornik radova sa 1. Međunarodne konferencije "Istraživanje, dokumentiranje i procesuiranje genocida u BiH

U petak, 15. jula 2016. godine, u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, sa početkom u 10.30h, održana je promocija Zbornika radova sa 1. Međunarodne konferencije "Istraživanje, dokumentiranje i procesuiranje genocida u BiH". Promociju su organizovali Udruženje Pokret "Majke enklave Žepa i Srebrenica" i Udruženježrtava i svjedoka genocida.

Promotori zbornika bili su dr. Elijas Tauber, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu ; Sead Omeragić, ratni reporter, dobitnik priznanja "Najbolji ratni reporter BiH za 1993. godinu" i ambasador Jonathan Moore, šef misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.

"Pozvali smo sve ljude koji znaju šta se desilo, koji rade na procesuiranju zločinaca iz cijele regije i svijeta i vrlo je važno da se govori o genocidu. Neki negiraju jer je jako teško prihvatiti istinu. Najviše boli istina. Mi, porodice žrtava umiremo, a ne dobivamo ono šta trebamo. Sa ovom konferencijom mi nećemo dobiti to što želimo ali ipak će se govoriti, govorilo se i zapisalo se i u ovom zborniku stoji šta su rekli veliki ljudi poput predsjednika Haškog tribunala, glavnog tužioca, sudija..." izjavila je Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa". Poručila je da "žrtve još uvijek čekaju pravdu i najveća je nepravda čekati pravdu".

Majke Srebrenice obišle stratišta Bošnjaka: Genocid ne smijemo zaboraviti kako se više nikad ne bi ponovio

Dva dana nakon što je u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari održana komemoracija, klanjana dženaza i obavljen ukop 127 žrtava genocida u Srebrenici članice udruženja "Majke Srebrenice" i Pokret "Majke enklava Srebrenica i Žepa" danas su posjetile najveća stratiša Bošnjaka u Srebrenici i okolnim mjestima.

Prva stanica bila im je "Bijela kuća" u Potočarima u koju su dovođeni i ubijani zarobljeni bošnjački muškarci, a potom su posjetile i Zemljoradničku zadrugu u selu Kravica, mjesto gdje su vojne i policijske snage Republike Srpske (RS) u julu 1995. godine, prema svjedočenju preživjelih u Haškom tribunalu, ubile više od 1.000 Bošnjaka. Polaganjem cvijeća i molitvom prisjetile se i odale počast Bošnjacima ubijenim na ovom mjestu.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa", kazala je kako je na ovom mjestu u Kravici ubijen njen sin te da joj dolazak u Kravicu svake godine budi najdublja i najtužnija sjećanja.

"Nadam se da ću naći sve kosti moga sina, jer sve majke koje su rađale djecu, rađale su ih cijele. Jako je teško živjeti s tim, ali mora se živjeti. Svakoj majci koja je izgubila svoje dijete, bez obzira kako se ona zvala i kome pripadala, to znači puno. Jeste da se bude teške uspomene, ali naša je stvarnost da moramo živjeti sa teškim uspomenama", kazala je Subašić.

Ove godine obilazak mjesta na kojima su vršena masovna ubistva srebreničkih Bošnjaka osiguravali su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Današnje obilježavanje proteklo je bez incidenata.

Ranijih godina, porodicama žrtvama nije bio dozvoljen ulazak u krug Zemljoradničke zadruge u Kravici, a 2013. godine su to srebreničke majke po prvi put uspjele, pri čemu je došlo i do incidenta.

Podsjetimo, na današnji dan prije tri godine nakon što su naišle na zatvorenu kapiju Zemljoradničke zadruge u Kravici, članice udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa", zajedno sa bivšim logorašima, formirale "živi zid", uklonile bodljikavu žicu sa kapije i uspjele se probiti pored kordona pripadnika specijalne policije MUP-a RS. Policajci su pokušali silom spriječiti ulazak u krug Zadruge, a kako su kazali očevici, tom prilikom lakše je povrijeđeno nekoliko žena.

U julu 1995. godine pripadnici vojnih i policijskih snaga RS u prostorijama Zemljoradničke zadruge u selu Kravica strijeljali su, prema svjedočenjima preživjelih pred Haškim tribunalom, više od hiljadu bošnjačkih dječaka i muškaraca.

Tog 13. jula 1995. godine, u poslijepodnevnim satima, između 1.000 i 1.500 muškaraca izvedeno je iz kolone koja se pokušala probiti do slobodne teritorije kroz šume u okolini Srebrenice do Tuzle kako bi spasili živote. Odveli su ih u skladište u Kravici gdje su bacali ručne bombe i pucali u ljude koji su bili zarobljeni unutra.

Podsjetimo, Apelaciono vijeće Suda BiH presudom iz 2013. godine osudilo je Duška Jevića na 32 i Mendeljeva Đurića na 28 godina zatvora zbog egzekucija u Kravicama i genocida u Srebrenici.

Prema presudi, obojica su bili pripadnici Specijalne brigade policije MUP-a Republike Srpske. Presuda navodi da su od 10. do 19. jula 1995. godine učestvovali u genocidu počinjenom u Srebrenici. Prema presudi, obojica su svjesno pomagali članovima udruženog zločinačkog poduhvata, među kojima su visoki vojni i policijski zvaničnici te civilno vodstvo RS. Goran Marković i Neđo Ikonić oslobođeni su optužbi.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je ove godine izrekao prvostepenu presudu vođi bosanskih Srba i ratnom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću prema kojoj je osuđen na 40 godina zatvora zbog, između ostalog, genocida u Srebrenici.

U genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, koji je izvršila tadašnja Vojska RS, 1995. godine ubijeno je 8.372 muškaraca i dječaka.

...još uvijek se traga za više od 1.000 žrtava genocida.

Dženaza u Potočarima 11. jula 2016. godine za 127 žrtava genocida, među njima 12 maloljetnika

Posmrtni ostaci 127 žrtava ubijenih u genocidu 1995. godine, identificirani su i spremni za kolektivnu dženazu 11. jula u Memorijalnom centru u Potočarima, potvrdila je glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH, Lejla Čengić.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana 11. jula u Potočarima je četrnaestogodišnji Avdija (Emin) Memić. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici Kamenica, na području Zvornika, a biće ukopan zajedno sa svojim amidžom Avdurahmanom i njegovim maloljetnim sinom Halilom, koji je imao šesnaest godina kada je ubijen. Posmrtni ostaci maloljetnog Halila pronađeni su u masovnoj grobnici Ravnice, na području Bratunca, a posmrtni ostaci njegovog oca Avdurahmana u masovnoj grobnici Kamenica-Zvornik.

Do sada su ekshumirani i identificirani posmrtni ostaci 432 maloljetne osobe i 21 žene, koje su žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine.

"Od 77 masovnih grobnica koliko je do sada pronađeno samo osam grobnica je primarnog karaktera, sve ostale su sekundarne u nekim slučajevima čak i tercijarne masovne grobnice. Jedan broj žrtava pronađen je i na površini terena na području Zvornika, Bratunca i Srebrenice. Tamo gdje su ubijeni ostali su da leže dugi niz godina, što je također za posljedicu imalo nekompletnost tijela", kaže Čengić.

...još uvijek se traga za više od 1.000 žrtava genocida.